UPOZNAJTE ČAZMU

Main

Grad Čazma nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji.
Udaljen je svega 60 km od Zagreba i 30-ak km od središta regije. Na prostoru od 240 četvornih kilometara, živi oko 6947 stanovnika, većina u 36 prigradskih naselja (Andigole, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec).
Mali gradić u Moslavini, nedaleko od Zagreba, ima dugu i neobičnu povijest. U 13. stoljeću nakratko je bio sjedištem hercega Kolomana, mlađega brata ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. Poginuvši u borbi protiv Tatara, mladi herceg nije uspio ostvariti veliki naum koji bi od Čazme stvorio jedan od najvažnijih gradova kontinentalne Hrvatske. No, njegovi su tragovi još uvijek prisutni i izazov su za istraživače hrvatske povijesti i kulturne baštine. (Vladimir P. Goss, „Čazma – zaboravljena hrvatska prijestolnica“)

ČAZMA

U BROJKAMA

BROJ STANOVNIKA

POVRŠINA GRADA

0km2

Main

ČAZMA NATURA

Čazma Natura najveći je projekt u povijesti Grada Čazme, vrijedan 3,46 mil.€ / 26 mil.kn, završen 2022. godine.

Za njegovu provedbu, Grad Čazma ostvario je bespovratna sredstva u iznosu od 2,58 mil.€ / 18,7 mil. kn te 700 tis.€ od MRRFEU. Obuhvaća područje Grada Čazme, Nature 2000 i Regionalnog parka Moslavačka gora. U razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2022., u okviru toga projekta uređeno je 11 lokacija sa 123 nova sadržaja, među kojima je najistaknutiji - prvo javno biološko kupalište u Hrvatskoj.

Projekt Čazma Natura pozicionirao je Čazmu visoko na turističku kartu Hrvatske te odredio smjer budućim projekta i ulaganjima kao ekološki prihvatljivim i „zelenim“. Primjer je dobre prakse koji slijede druge jedinice lokalne i regionalne samouprave pa i one izvan područja Republike Hrvatske.

Main

MEDJAME

Zamislite da možete prošetati kroz krošnje stabala dok u pozadini čujete glasanje ptica močvarica. To je doživljaj kojeg vam pruža nezaboravna šetnica Medjame, udaljena samo 10 minuta lagane šetnje od centra Čazme.

Ovo močvarno područje poznato je kao značajno stanište ptica močvarica i vodozemaca. Drvena pješačka staza s mostovima dugačka je gotovo dva kilometra, a njezina je posebnost što je uzdignuta iznad tla i posjetitelje vodi gotovo kroz krošnje drveća.

Ondje ćete se stopiti s prirodom, uočiti divlje patke, čaplje i vodomara, kao i druge brojne ptice močvarice te vodozemce. Vaša će djeca moći iz prve ruke upoznati čudesni svijet ptica, a šetnja na svježem i čistom zraku bit će blagotvorna za cijelu obitelj.
Svi zahvati u prostoru oblikovani su tako da poštuju prirodno okruženje.

Stoga pratite putanju razgranatih drvenih staza i mostića ove atraktivne lokacije te usput osluškujte smirujuće zvukove prirode, a za više informacija zastanite uz brojne edukativne ploče koje otkrivaju mnoge zanimljivosti o tamošnjim biljnim i životinjskim vrstama.

Main

VUSTJE

Riječ je o prostoru na kojem posjetitelji mogu provoditi vrijeme u prirodnom okruženju, uz upoznavanje prirodne raznolikosti.

Sastoji se od interpretacijske staze koja vodi do svih značajnih točaka i elemenata područja. Staza je drvena, uzdignuta iznad terena kako bi se sačuvalo područje prepleteno korijenjem stabala. Ulaz u stazu je u obliku gnijezda, a završava platformom za promatranje ptica i ostalih životinja. Duž staze nalaze se interpretacije biljnog svijeta.

Odmorišta „gnijezda“ – nalaze se na području četinjača na kojem su, uz stabla, postavljena „gnijezda od vrbova pripleta“ i služe kao odmorište i interpretacija elemenata iz prirode.

Promatračnica je najatraktivniji element na području, oblikovana kao gnijezdo roda, te je podignuta visoko iznad krošnji. Pozicija promatračnice omogućuje razgled cijelog područja Nature 2000 i pruža poseban osjećaj boravka među krošnjama.

Pečenjara „Šaran na rašljama“ – objekt ribolovnog društva. Šaran na rašljama je turistički atraktivan lokalni, gastronomski specijalitet.
„Dabrova kuća“ je poseban prostor od prirodnih materijala na kojem na zabavan i aktivan način djeca mogu učiti i stjecati znanje o prirodi.

Main

TEMATSKA STAZA DOLINA ČESME

Riječ je o pješačkoj stazi koja se proteže od Vustja do Sišćana, u dužini od 12,5 km. Duž cijele staze postavljene su klupe, stalci za bicikle i informativne ploče, s edukativnim sadržajima o prirodi toga kraja.
Staza se cijelom dužinom nalazi u području Nature 2000. Njegova posebnost je izuzetna biološka raznolikost, bogatstvo flore i faune te jedinstven krajolik.

Cijelo vrijeme staza prati rijeku Česmu koja je životni prostor raznim životinjskim vrstama, kao što su riječni rak, dabar, roda, čaplja, ptice močvarice, srne, jeleni itd..

Podignuta je na vrh nasipa i nudi zanimljive krajobrazne vizure. Zanimljiva je tijekom cijele godine za šetnju i rekreaciju. Širine je 2,5 m, a na ključnim su pozicijama točke gdje se posjetitelji mogu zaustaviti i promatrati prirodu, biljke i životinje. Staza je cijelom dužinom obilježena signalizacijom i oznakama sljedećeg važnog lokaliteta, za lakše snalaženje posjetitelja.

Promatračnice, staza u krošnjama i panoramska terasa drvene su strukture u koje je moguće ući i doživjeti prostor na poseban način. Panoramska terasa, odnosno odmorište u krošnjama osmišljeno je kao mjesto interpretacije u šumovitom krajoliku. Izvedena je u razini krošnji i predviđena za odmor i promatranje prirode.

Main

MOSLAVAČKA GORA

Zaputite se na Moslavačku goru u lagano planinarenje ili vožnju biciklom i doživite susret s fascinantnim kamenim kuglama. Obiđite ruševine mističnog Garić-grada, popnite se na najviši vrh Mjesec.

Moslavačka gora nalazi se na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije i dio je starog uleknutog, gromadnog gorja paleološkog nastanka, bogato rudnim bogatstvom. Najviši vrh je — Humka 489 m n.v., a značajniji vrhovi još su: Vis (444 m n.v.), Strma međa (Kaluđerov grob 437 m n.v.) i Mjesec (354 m n.v.).

Mjesec je najviši vrh Moslavačke gore s “čazmanske“ strane i gotovo je u središnjem dijelu tog jedinstvenog gromadnog gorja. Moslavačka gora je obrasla gustim šumama bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima kultiviranim voćnjacima i vinogradima. Na njoj su pronađeni fosilni nalazi praslona i nosoroga u rudniku bentonitske gline u Gornjoj Jelenskoj 1994. godine. Ima više kamenoloma od kojih su neki napušteni. Najznačajniji su Pleterac i Mikleuška. Na Moslavačkoj gori postoje ostaci starih utvrda, od kojih su najpoznatiji Garić-grad, Jelengrad i Košuta grad. Površina Moslavačke gore iznosi oko 1350 km².

U sklopu projekta Čazma Natura, obilježen je ulaz u Regionalni park Moslavačka gora interpretacijskom pločom i prezentiran geo lokalitet Pleterac – jezgra Moslavačke gore – prezentacijom područja novih istraživanja koja rješavaju dilemu o stratigrafskoj pripadnosti (starosti) moslavačkih granita.

Main

CRKVA SV. MARIJE MAGDALENE

Današnja župna crkva sv. Marije Magdalene građena je u drugoj četvrtini 13. st., a izvorno je bila crkva dominikanskog samostana. U povijesnim izvorima kao njen graditelj navodi se zagrebački biskup Stjepan II. (1225-47), a prepoznata je i važna uloga slavonskog hercega Kolomana (1226-41) čije se posljednje počivalište nalazi „u skrovitom mauzoleju braće propovjednika u Čazmi“. Obojica su bila vrlo utjecajne osobe tog doba, usko vezane uz kraljevski dvor Arpadovića, te su kao naručitelji omogućili da crkva bude izgrađena u skladu s uzusima izgradnje ugarskih kraljevskih radionica. Njena impozantna zapadna rozeta s promjerom većim od 6 metara i danas je jedna od najvećih u okvirima centralnoeuropske srednjovjekovne graditeljske produkcije.

Arhitektonski korpus crkve u najvećoj mjeri je iz razdoblja srednjeg vijeka (glavni brod, kraći bočni brodovi, transept, pravokutno svetište i zvonici), a crkva se stilski može odrediti kao romaničko-gotička građevina. Crkva je izvorno građena u opeci čija jarka boja dodatno ističe iznimno kvalitetnu kamenu arhitektonsku plastiku (portal, rozete, prozorski otvori) klesanu od strane kraljevske radionice. Dok je romanički stil vidljiv ponajviše na njenoj vanjštini, arhitektura u interijeru ima stilske odlike gotike (šiljati trijumfalni luk, nosači, kapitelne zone i rebra svodova očuvanih u prostoru transepta i bočnih brodova). U 18. st., zaslugom tadašnjeg župnika Ivana Jambrekovića, započinje značajnija obnova crkve u novom baroknom stilu: žbukom se prekrivaju srednjovjekovni graditeljski elementi, probijaju se novi prozorski otvori, dograđuje se sakristija, grade se novi svodovi, kripte za ukope te kor na koji se smještaju orgulje. Bogatu baroknu obnovu pratila je i nabava kvalitetnog crkvenog inventara (osam oltara, propovjedaonica s baldahinom). Tijekom klasicističke obnove u 19. st. nadograđuju se oba zvonika čime se dodatno naglasio njen dominantan položaj u širem krajoliku.

Danas je crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi jedna od značajnijih i najbolje očuvanih srednjovjekovnih crkava na prostoru kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i živući svjedok jednog od najprosperitetnijih perioda čazmanske povijesti.

Main

GRADINA

Srednjovjekovna utvrda u Čazmi u povijesnim izvorima spominje se tek od 15. stoljeća kao arx i castrum, odnosno castellum. Arheološki podaci dokazuju njeno postojanje još u 13. i 14. st. Smatra se da je služila kao castrum episcopi ili biskupov dvor u kojem su zagrebački biskupi povremeno ili stalno prebivali. Pretpostavlja se da je biskupov dvor sagradio zagrebački biskup Stjepan II. (1225.-1247.). Dvor je nakon tatarske provale i pustošenja Čazme 1241. g. utvrđen bedemima i kulama. Tijekom srednjega vijeka utvrda je povremeno stradavala u požarima i ratnim pustošenjima zbog čega je doživjela različite pregradnje, a preinake su bile provedene i radi promjena u načinu ratovanja (razvoj artiljerije). Biskupski palas je od 2. polovina 15. st. adaptiran u raskošnu renesansnu rezidenciju. Zbog povremenih turskih pustošenja Čazme i okolice, ali i građanskog rata između pristalica kralja Ferdinanda i Ivana Zapolje, bila je djelomično oštećena, a djelomično obnavljana do 1543. godine. Turci su zauzeli Čazmu 1552. godine i iste godine u njoj su osnovali sandžakat Začasna. Postojeću tvrđavu obnovili su uz pomoć doseljenog muslimanskog življa i pretvorili je u svoje važno vojno uporište. Zbog opasnosti da Čazmu zauzme hrvatska krajiška vojska, turski vojskovođa Malkoč-beg 1559. godine naredio je rušenje čazmanske tvrđave.

Hrvatski Sabor je od 1604. do 1610. godine na zatrpanim ostacima utvrde dao sagraditi utvrdu od drvenih trupaca u koju je smještena manja krajiška posada. U 18. stoljeću u tvrđavi je bilo sjedište Krajiškog vojvodstva, a u 19. st. bila je ovdje stacionirana satnija krajiške vojske. Razvojačenjem Vojne krajine 1871. godine, utvrda je izgubila vojni značaj.

Polovicom 18. stoljeća na platou utvrde sagrađena je uz sjeverni bedem satnička zgrada koja je nakon 1871. godine postala zgrada općinskog načelstva.

Tijekom 2. svjetskog rata prostor utvrde je služio za vojna djelovanja, a 1956. godine sagrađena je u čast palim žrtvama spomen kosturnica te dekorativni kameni zid. Spomen kosturnica je od 1970. godine ukrašena mozaikom, radom akademskog slikara Ede Murtića.

Arheološka istraživanja zapadnog bedema i kula izvođena su 1957./58., 2008. – 2010., 2017.-2018., a obnova od 2014. do 2020. g. Tijekom istraživanja nađeni su graditeljski elementi te pokretna arheološka građa koja dokazuje visoku razinu gradnje te standard žitelja utvrde. Osim srednjovjekovnih predmeta, na lokalitetu su pronađeni predmeti koji pripadaju antičkom životu (1. do 5. st.). Lokalitet utvrde je zaštićeno nepokretno kulturno dobro Republike Hrvatske.