Čuvanje i isticanje povijesnih i arheoloških lokaliteta važno je jer oni predstavljaju neprocjenjiv izvor znanja o prošlim kulturama, načinima života i umjetničkim postignućima. Oni doprinose očuvanju identiteta zajednice, jačanju kulturnog turizma i obrazovanju budućih generacija o važnosti nasljeđa.
Grad Čazma ima nekoliko značajnih arheoloških lokaliteta koji svjedoče o njegovoj bogatoj povijesti, a jedan od njih nalazi se u Bosiljevu, pod nazivom Gumnik.
Lokalitet Gumnik u današnjem Bosiljevu pokraj Čazme mjesto je na kojem se, prema interpretaciji pisanih povijesnih izvora, nalazila značajna srednjovjekovna utvrda zagrebačkih biskupa, ujedno označavajući mjesto komunikacije između dvaju srednjovjekovnih posjeda zagrebačkih biskupa, ivanićkog i čazmanskog.
Od brončanog doba do danas
S obzirom na do sada provedena istraživanja, radilo se o nizinskom utvrđenju smještenom na utoku Glogovnice u (Staru) Česmu koje s juga i istoka čine prirodnu barijeru, dok se na sjevernoj i zapadnoj strani lokaliteta prepoznaje širi opkop; središnji dio lokaliteta čini ovalni plato. Pregledom terena u razdoblju od 1979. do 1987. (Zavičajni muzej Čazma) utvrđeni su pokretni nalazi koji odgovaraju brončanodobnom i srednjovjekovnom periodu. Iako lokalitet nikada nije bio arheološki istraživan, Gradski muzej Čazma danas, u okviru Prapovijesne i Srednjovjekovne arheološke zbirke, posjeduje ukupno 83 pokretna nalaza s lokaliteta Gumnik. Nalazi su bili slučajni, tijekom obrade zemlje na središnjem ovalnom platou, a donacija su dosadašnjih vlasnika zemljišta. Tipologija prapovijesnih nalaza (fragmenti keramičkih posuda) ukazuje na ljudsku prisutnost u periodu brončanog doba (2000. - 600. pr. Kr.), dok tipologija nalaza iz srednjovjekovnog razdoblja (fragmenti keramičkih posuda, topovske kugle, željezni klinovi) daje naslutiti intenzivan život utvrđenja u tom periodu, iščitavajući njegovu stambenu i obrambenu funkciju.
Zatočena kraljica
Osim arheološkog značaja, lokalitet Gumnik značajan je i povijesno. Početkom 1387. godine hrvatsko-ugarski kralj Žigmund Luksemburški obraća se pristašama pobunjenog plemstva tražeći da na slobodu puste njegovu suprugu, kraljicu Mariju Anžuvinsku i njenu majku Elizabetu zatočene u utvrdi Gumnik kod Čazme. Kralj prijeti da će doći s vojskom i sve uništiti, no pristaše odgovaraju kako one više nisu tamo, već su ih prebacili u Dalmaciju. Ipak, u kolovozu iste godine kralj Žigmund Luksemburški osobno predvodi vojno zaposjedanje biskupske utvrde Gumnik te se jedno vrijeme zadržava i u Čazmi. Epilog događanja nalazimo u rujnu iste godine, kada tada već oslobođena kraljica Marija plemićima koji su je zatočili oduzima njihove posjede. Još je nekoliko srednjovjekovnih povijesnih epizoda vezanih uz Gumnik, poput organiziranog poziva na sadnju vinograda kod utvrde 1413. g. (danas Bosiljevo brdo).
Bitka kod Čazme (ne Ivanića!)
Utvrda Gumnik bila je riječna utvrda te je imala važnu ulogu i tijekom osmanskih prodora. Ali-beg s jakom vojskom krenuo je 1586. iz Pakraca preko Stare Marče do Kloštar Ivanića, plijeneći i robeći tijekom pohoda. Na utoku Glogovnice u rijeku Čazmu kod utvrde Gumnik došlo je do bitke sa združenom hrvatskom vojskom iz Križevaca, Koprivnice i četa Tome Erdödyja i Mihajla Sekelja s biskupskim kmetovima. U žestokoj bitci ubijen je Ali-beg. Bila je to velika pobjeda združene hrvatske vojske nad osmanskom, što je njihove prodore u ovaj kraj zaustavilo na neko dulje vrijeme. Iako povjesničari ovu važnu bitku vole nazivati “bitka kod Ivanića”, ona je prostorno gledano ipak bila kod Čazme.
Vraćanje povijesnog značaja
Poznavanje povijesti određenog mjesta ključno je za razumijevanje njegovog identiteta, kulture i tradicije. Ono omogućava stanovnicima i posjetiteljima da prepoznaju vrijednosti i događaje koji su oblikovali zajednicu, stvarajući osjećaj pripadnosti i ponosa. Povijest nam otkriva kako su se ljudi suočavali s izazovima, prilagođavali promjenama i doprinosili napretku, što nas može inspirirati i poučiti za budućnost. Osim toga, očuvanje kulturne baštine i promicanje povijesnih priča često doprinosi razvoju turizma, što može pozitivno utjecati na lokalno gospodarstvo. Iz tog je razloga Grad Čazma otkupio lokaciju nekadašnje srednjovjekovne utvrde Gumnik, koja je u međuvremenu bila privatni posjed. Po uzoru na Gardinu, još jedan značajan arheološki lokalitet, i na Gumniku se planiraju arheološka istraživanja i rekonstruiranje njegovog nekadašnjeg izgleda. Također, s obzirom na povijesni značaj, otvara se mogućnost događanja na temu „oživljene povijesti“ – scenskih uprizorenja događaja iz prošlosti.
Prema crtežu službenika Margetinca iz 1896. Godine, rađenom po nacrtu čazmanskog kumpanijskog arhiva, tvrđava je imala oblik nepravilnog četverokuta, a bila je opasana bedemima u kojima je stajalo pet okruglih i četverokutnih kula. Unutar bedema postojala je zasebna, znatno viša branič-kula. Crtež treba uzeti s većom dozom rezerve, no jedini je koji prikazuje dijelom možebitnu velebnost srednjovjekovne utvrde Gumnik. Crtež se danas čuva u Državnom arhivu u Bjelovaru.
